<p>Pravo je svakodnevni dio našeg života, ujutro kada odete po kruh (i sklopite kupoprodajni ugovor u pekarni), odvezete djecu u vrtić (s kojim imate sklopljen ugovor o pružanju usluge predškolskog odgoja), odete na posao (temeljem ugovora o radu), pa sve do obiteljskih i susjedskih odnosa u kojima se nalazite (skrb za dijete, razvodi, nasljedstva, ometanje posjeda od strane susjeda i sl.) sve je to pravo koje živite. Svaki aspekt našeg života na neki način reguliran je pravnim normama. A zakonskih propisa ima za napuniti cijeli jedan bazen. No, ja bih iz tog bazena izdvojila dvije meni omiljene teme, za koje smatram da su izuzetno važne ali se o njima ne priča dovoljno – medijacija i zaštita ljudskih prava!</p>
<h2 id="medijacija">Medijacija</h2>
<h3 id="3-korisne-informacije">3 korisne informacije</h3>
<ol>
<li><p>Što je medijacija i gdje se provodi?
Medijacija je postupak koji se provodi u centrima za mirenje, a cilj je riješiti spor između stranaka i sklopiti nagodbu koja je definitivno rješenje spora, poput sudske odluke.</p>
</li>
<li><p>Tko vodi postupak i tko odlučuje?
Postupak vodi ovlašteni medijator na zahtjev stranaka. Stranke same odlučuju žele li sklopiti nagodbu, nema prisile. Vaš spor – vaše rješenje.</p>
</li>
<li><p>Koliko traje i koliko košta?
Maksimalno 60 dana, trošak postupak se utvrđuje na samom početku prema cjeniku centra za mirenje i u pravilu je puno manji od sudskih troškova.</p>
</li>
</ol>
<h3 id="kako-postati-medijator-i-postoji-li-popis-medijatora-u-rh">Kako postati medijator i postoji li popis medijatora u RH?</h3>
<p>Potrebno je završiti osnovnu obuku u ovlaštenom centru za mirenje, koja traje 40 sati i zatim svake dvije godine dodatnu obuku koja traje 20 sati. Postoji registar medijatora na razini RH pr Ministarstvu pravosuđa, a svaki centar za mirenje ima svoj popis medijatora. </p>
<h3 id="što-radi-medijator-u-postupku">Što radi medijator u postupku?</h3>
<p>Vodi postupak prema određenim pravilima i posreduje između stranaka da sklope nagodbu. Neutralan je, neovisan i nepristran, a posebno educiran da stranke dovede do rješenja. Ako stranke nisu zadovoljne s medijatorom kojeg imaju u postupku, mogu tražiti drugog. I to je ok, medijator se čak neće niti uvrijediti 🤓 jer je  povjerenje stranaka u stručnost i nepristranost medijatora ključno za rješenje spora.</p>
<p>Cilj medijatora je da stranke pronađu rješenje svog problema. To su ljudi koji će uistinu saslušati svaku stranku i dati 100% svog vremena i znanja da se spor riješi na najbolji mogući način za stranke. </p>
<h3 id="što-se-radi-u-postupku-medijacije">Što se radi u postupku medijacije?</h3>
<p>Medijacija započinje kada stranke to zahtijevaju, sporazumno ili na zahtjev jedne strane pa druga na to pristane.</p>
<p>Zatim treba odabrati medijatora, što stranke mogu same ili ga odredi centar za medijaciju. Izbor medijatora je jako važan jer je to osoba koja vas može dovesti do rješenja spora. U RH ima jako dobrih medijatora s puno iskustva. Ako ne znate koga odabrati, prepustite odluku centru, oni će znati. U centru uvijek možete dobiti i sve potrebne informacije o postupku, troškovima i sl. </p>
<p>Sastanci stranaka i medijatora se održavaju po dogovoru, postupak je povjerljiv i nije javan.</p>
<p>Ako se postigne dogovor, sklapa se nagodba i spor je okončan. Ako je bio u tijeku sudski postupak, on se obustavlja.</p>
<p>Ako stranke ne postignu nagodbu, postupak se nastavlja u onoj fazi u kojoj je bio prije medijacije. U pravilu, stranke osim dobre volje, malo uloženog vremena i manjeg troška nemaju što izgubiti.
Sudski postupak je uvijek opcija, ali ne mora nužno biti prva, neka bude druga.. Ili zadnja :D</p>
<h2 id="ljudska-prava">Ljudska prava</h2>
<h3 id="3-korisne-informacije-1">3 korisne informacije</h3>
<ol>
<li><p>Postoji li popis ljudskih prava?
Da, u Ustavu RH i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koju je RH ratificirala 1997. godine. Od tada je Konvencija dio našeg pravnog poretka, jednako kao i Ustav i svi su dužni postupati u skladu s njihovim odredbama.</p>
</li>
<li><p>Nisu li ljudska prava samo prazno slovo na papiru i treba li se za njih boriti?
To su prava i slobode koja nam pripadaju od rođenja pa sve do kraja života. Ako se za njih ne budemo borili, ostat će samo prazno slovo na papiru. Ustav i Konvencija mogu građanima zajamčiti neko pravo, ali svaki građanin mora sam za sebe voditi računa da mu se prizna ono što mu pripada. Nije li tako i u ostalim aspektima života?</p>
</li>
<li><p>Što kada smatramo da su nam povrijeđena određena prava?
Treba se obratiti nadležnim institucijama i profesionalcima koji će nas znati savjetovati i pomoći da zaštitimo svoje pravo. Ako je pravo već povrijeđeno, uvijek postoji mogućnost da se šteta sanira, umanji ili nadoknadi.  </p>
</li>
</ol>
<p>Kada zakažu nacionalna tijela, idemo u Strasbourg!</p>
<p>Europski sud za ljudska prava (ESLJP) nalazi se u Strasbourgu i njegova je zadaća osigurati da država potpisnica Konvencije (RH je potpisnica) poštuje prava zajamčena Konvencijom. </p>
<p>Ako RH, odnosno njena tijela (npr. sud ili upravno tijelo) povrijede neko pravo iz Konvencije, možete podnijeti zahtjev (tužbu) ESLJP. Ako ESLJP utvrdi da je to pravo uistinu povrijeđeno imate pravo na „pravednu naknadu“ – odštetu koju isplaćuje RH u iznosu koji odredi ESLJP (RH uvijek isplati👍 ). </p>
<p>Time se ne mijenjaju odluke nacionalnih tijela jer ESLJP na to nije ovlašten, ali moguće je dobiti određenu financijsku satisafakciju radi pretrpljene štete. 
Zahtjev ESLJP se može podnijeti tek nakon „što se iscrpi redovan pravni put“  u nacionalnom pravu, što, u pravilu znači nakon što podneste sve tužbe i žalbe koje je moguće podnijeti u konkretnom predmetu u RH. </p>
<p>ESLJP je nadležan za cca 850 milijuna ljudi! To zahtjeva formu i pravila koja sud može generalno primjenjivati za sve države potpisnice Konvenecije. Stoga zahtjeve sudu treba dobro, kvalitetno i na vrijeme pripremiti. 👩‍⚖️🤓</p>
<h3 id="troškovi">Troškovi</h3>
<p>Nedavno su me pitali: Koliko košta postupak pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP)?</p>
<p>ESLJP besplatno razmatra svaki zahtjev/tužbu! Nema pristojbe, biljega niti dodatnih troškova ako ne uspijete sa svojim zahtjevom. &quot;Protivna strana&quot; u tom postupku vam je RH i nju zastupa Ured zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava, a troškove rada tog Ureda u svakom slučaju snosi RH. </p>
<p>Ako uspijete s tužbom pred ESLJP, u pravilu imate pravo na odštetu koju vam isplaćuje RH. 
Jedini trošak koji se tu javlja je naknada koju plaćate svojem zastupniku (odvjetniku) za njegov rad. Teoretski, zahtjev ESLJP možete podnijeti sami, no ja bih ovdje uvijek savjetovala da angažirate pravnu pomoć jer ćete biti u boljoj poziciji ako vas zastupa odvjetnik koji ima iskustva u tom području.</p>
<p><em>Ovaj blog čine objedinjene objave odvjetnice Jane Volenec Pećina na društvenim mrežama tijekom 2021.g. Cilj objava je bio informativnog karaktera kako bi se određene grane prava približile svakodnevnom životu.</em></p>


Pravo je svakodnevni dio našeg života, ujutro kada odete po kruh (i sklopite kupoprodajni ugovor u pekarni), odvezete djecu u vrtić (s kojim imate sklopljen ugovor o pružanju usluge predškolskog odgoja), odete na posao (temeljem ugovora o radu), pa sve do obiteljskih i susjedskih odnosa u kojima se nalazite (skrb za dijete, razvodi, nasljedstva, ometanje posjeda od strane susjeda i sl.) sve je to pravo koje živite. Svaki aspekt našeg života na neki način reguliran je pravnim normama. A zakonskih propisa ima za napuniti cijeli jedan bazen. No, ja bih iz tog bazena izdvojila dvije meni omiljene teme, za koje smatram da su izuzetno važne ali se o njima ne priča dovoljno – medijacija i zaštita ljudskih prava!

## Medijacija

### 3 korisne informacije

1. Što je medijacija i gdje se provodi?
Medijacija je postupak koji se provodi u centrima za mirenje, a cilj je riješiti spor između stranaka i sklopiti nagodbu koja je definitivno rješenje spora, poput sudske odluke.

2. Tko vodi postupak i tko odlučuje?
Postupak vodi ovlašteni medijator na zahtjev stranaka. Stranke same odlučuju žele li sklopiti nagodbu, nema prisile. Vaš spor – vaše rješenje.

3. Koliko traje i koliko košta?
Maksimalno 60 dana, trošak postupak se utvrđuje na samom početku prema cjeniku centra za mirenje i u pravilu je puno manji od sudskih troškova.

### Kako postati medijator i postoji li popis medijatora u RH?

Potrebno je završiti osnovnu obuku u ovlaštenom centru za mirenje, koja traje 40 sati i zatim svake dvije godine dodatnu obuku koja traje 20 sati. Postoji registar medijatora na razini RH pr Ministarstvu pravosuđa, a svaki centar za mirenje ima svoj popis medijatora. 

### Što radi medijator u postupku?

Vodi postupak prema određenim pravilima i posreduje između stranaka da sklope nagodbu. Neutralan je, neovisan i nepristran, a posebno educiran da stranke dovede do rješenja. Ako stranke nisu zadovoljne s medijatorom kojeg imaju u postupku, mogu tražiti drugog. I to je ok, medijator se čak neće niti uvrijediti 🤓 jer je  povjerenje stranaka u stručnost i nepristranost medijatora ključno za rješenje spora.

Cilj medijatora je da stranke pronađu rješenje svog problema. To su ljudi koji će uistinu saslušati svaku stranku i dati 100% svog vremena i znanja da se spor riješi na najbolji mogući način za stranke. 

### Što se radi u postupku medijacije? 

Medijacija započinje kada stranke to zahtijevaju, sporazumno ili na zahtjev jedne strane pa druga na to pristane.
 
Zatim treba odabrati medijatora, što stranke mogu same ili ga odredi centar za medijaciju. Izbor medijatora je jako važan jer je to osoba koja vas može dovesti do rješenja spora. U RH ima jako dobrih medijatora s puno iskustva. Ako ne znate koga odabrati, prepustite odluku centru, oni će znati. U centru uvijek možete dobiti i sve potrebne informacije o postupku, troškovima i sl. 
 
Sastanci stranaka i medijatora se održavaju po dogovoru, postupak je povjerljiv i nije javan.
 
Ako se postigne dogovor, sklapa se nagodba i spor je okončan. Ako je bio u tijeku sudski postupak, on se obustavlja.
 
Ako stranke ne postignu nagodbu, postupak se nastavlja u onoj fazi u kojoj je bio prije medijacije. U pravilu, stranke osim dobre volje, malo uloženog vremena i manjeg troška nemaju što izgubiti.
Sudski postupak je uvijek opcija, ali ne mora nužno biti prva, neka bude druga.. Ili zadnja :D

## Ljudska prava

### 3 korisne informacije

1. Postoji li popis ljudskih prava?
Da, u Ustavu RH i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koju je RH ratificirala 1997. godine. Od tada je Konvencija dio našeg pravnog poretka, jednako kao i Ustav i svi su dužni postupati u skladu s njihovim odredbama.

2. Nisu li ljudska prava samo prazno slovo na papiru i treba li se za njih boriti?
To su prava i slobode koja nam pripadaju od rođenja pa sve do kraja života. Ako se za njih ne budemo borili, ostat će samo prazno slovo na papiru. Ustav i Konvencija mogu građanima zajamčiti neko pravo, ali svaki građanin mora sam za sebe voditi računa da mu se prizna ono što mu pripada. Nije li tako i u ostalim aspektima života?

3. Što kada smatramo da su nam povrijeđena određena prava?
Treba se obratiti nadležnim institucijama i profesionalcima koji će nas znati savjetovati i pomoći da zaštitimo svoje pravo. Ako je pravo već povrijeđeno, uvijek postoji mogućnost da se šteta sanira, umanji ili nadoknadi.  

Kada zakažu nacionalna tijela, idemo u Strasbourg!

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) nalazi se u Strasbourgu i njegova je zadaća osigurati da država potpisnica Konvencije (RH je potpisnica) poštuje prava zajamčena Konvencijom. 

Ako RH, odnosno njena tijela (npr. sud ili upravno tijelo) povrijede neko pravo iz Konvencije, možete podnijeti zahtjev (tužbu) ESLJP. Ako ESLJP utvrdi da je to pravo uistinu povrijeđeno imate pravo na „pravednu naknadu“ – odštetu koju isplaćuje RH u iznosu koji odredi ESLJP (RH uvijek isplati👍 ). 

Time se ne mijenjaju odluke nacionalnih tijela jer ESLJP na to nije ovlašten, ali moguće je dobiti određenu financijsku satisafakciju radi pretrpljene štete. 
Zahtjev ESLJP se može podnijeti tek nakon „što se iscrpi redovan pravni put“  u nacionalnom pravu, što, u pravilu znači nakon što podneste sve tužbe i žalbe koje je moguće podnijeti u konkretnom predmetu u RH. 

ESLJP je nadležan za cca 850 milijuna ljudi! To zahtjeva formu i pravila koja sud može generalno primjenjivati za sve države potpisnice Konvenecije. Stoga zahtjeve sudu treba dobro, kvalitetno i na vrijeme pripremiti. 👩‍⚖️🤓

### Troškovi

Nedavno su me pitali: Koliko košta postupak pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP)?
 
ESLJP besplatno razmatra svaki zahtjev/tužbu! Nema pristojbe, biljega niti dodatnih troškova ako ne uspijete sa svojim zahtjevom. "Protivna strana" u tom postupku vam je RH i nju zastupa Ured zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava, a troškove rada tog Ureda u svakom slučaju snosi RH. 
 
Ako uspijete s tužbom pred ESLJP, u pravilu imate pravo na odštetu koju vam isplaćuje RH. 
Jedini trošak koji se tu javlja je naknada koju plaćate svojem zastupniku (odvjetniku) za njegov rad. Teoretski, zahtjev ESLJP možete podnijeti sami, no ja bih ovdje uvijek savjetovala da angažirate pravnu pomoć jer ćete biti u boljoj poziciji ako vas zastupa odvjetnik koji ima iskustva u tom području.

*Ovaj blog čine objedinjene objave odvjetnice Jane Volenec Pećina na društvenim mrežama tijekom 2021.g. Cilj objava je bio informativnog karaktera kako bi se određene grane prava približile svakodnevnom životu.*

Medijacija i ljudska prava

Pravo koje živimo, ali ne koristimo koliko bismo mogli

Stupite u kontakt s nama brzo i jednostavno